Nekad i sad

Izvor: Blic

Ko i malo zna našu javnu scenu, zna i da ne treba imati iluzije o stvarima kao što su kulturni limiti, minimalni standardi polemike, korektnost i sl. Takve stvari su kod nas na rudimentarnom nivou, jedva prisutne. U našem realnom kontekstu gomila  neistina, diskvalifikacija i uvreda koju na drugog javnog funkcionera u intervjuu dnevnim novinama sruči  direktor  RTS, pa čak ni "uređivačka politika" RTS-a koja u intervjuu svog šefa prepozna vest od nacionalnog značaja pa neistine i uvrede (re)emituje u svom informativnom programu, objektivno, nisu fenomeni koji zaslužuju baš posebno veliku pažnju.  

Kad je napadnuti zvaničnim, javnim saopštenjem demantovao neistine, isto su, kao što je red, u celosti ili delimično, preneli, praktično svi relevantni mediji. RTS nije, ni jednu jedinu reč. Čak i u našim uslovima, to je već fenomen koji zaslužuje  ozbiljnu pažnju. Pred njim gubi značaj i to ko je, činjenično, u pravu. Važnije je pitanje – kakav  je to „javni  servis“ koji služi svom direktoru (ili bilo kome) da napada (bilo koga) a ne dopušta da se čuje i druga strana? I šta javnost ima od takvog „informisanja“? Zar, takvo kakvo je, ne budi uspomene na vreme kad su ga kontrolisali famozni JUL-ovi magovi „objektivnog “ informisanja – Matić, Marković i slični? Zar ne bi trebalo da je nesporno da se od tada mnogo promenilo?

Pretraga

You are using an outdated browser which can not show modern web content.

We suggest you download Chrome ili Firefox.