„Vest da je predlagač izmena zakona Privredna komora, iako ju je prenelo više medija, je izvesno lapsus. Članom 107. Ustava utvrđen je krug subjekata koji imaju pravo da predlažu zakon, a Privredna komora Srbije ne spada u krug tih subjekata, dakle, ne može biti predlagač zakona. Privredna komora je eventualno inicijator, a predlagač može biti Vlada Srbije za koju takve predloge priprema nadležno ministarstvo za rad.
Nema realnog uporišta ni za to da se kao „krupna promena“ najavljuje pravo poslodavca da da otkaz zaposlenom koji zloupotrebljava propise o bolovanju. Naime, i prema važećem Zakonu o radu (čl.179) poslodavac može da otkaže ugovor o radu ako ovaj zloupotrebi pravo na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad.
Stoga ostaje nejasno šta bi zapravo moglo da stoji iza navodnog predloga.
Nije sporno da poslodavac ima pravo da štiti svoje legitimne interese i da se u sklopu toga suprotstavlja zloupotrebi propisa o bolovanju, odnosno da raskida radni odnos sa zaposlenima koji to čine. U tu svrhu, i prema važećem Zakonu o zdravstvenom osiguranju (čl.164), poslodavac ima pravo da zahteva veštačenje u vezi sa ostvarivanjem prava na bolovanje, uključujući i veštačenje zdravstvenog stanja zaposlenog koji bolovanje koristi.
Ako bi, međutim, kao što to spekulišu neki mediji, izmene trebalo da podrazumevaju stvaranje mogućnosti za nekakav direktan uvid poslodavaca u medicinsku dokumentaciju, odnosno lične zdravstvene podatke zaposlenih, to bi bilo u potpunoj, direktnoj suprotnosti sa više zakona – Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, Zakonom o pravima pacijenata, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, odnosno protivno samoj suštini prirodi i karakteru podataka o zdravstvenom stanju koji su navedenim zakonima definisani kao „naročito osetljivi“ podaci o ličnosti.
Stoga je nužno da nadležni sa više informacija razjasne šta zapravo podrazumevaju najavljene izmene, da bi se izbeglo nepotrebno uznemiravanje javnosti, kakvo smo uostalom već imali prošle godine povodom najave da su Vlada i nadležni sa stranim investitorima dogovorili nekakvu „vanrednu kontrolu bolovanja“, od koje se, nakon intervencije Poverenika, na sreću odustalo.“