Šta će u praksi značiti mogućnost da poverenik za informacije od javnog značaja ima uvid u podatke iz istrage, podatke o osobamakojesu pod krivičnim progonom, podatke o prisluškivanju i pribavljanju dokaza i slično?
Poverenik za informacije je istovremeno i poverenik za zaštitu podataka o ličnosti. Podaci o ljudima koji su pod istragom odnosno krivičnim progonom su podaci o ličnosti a prisluškivanje, praćenje i slični načini pribavljanja dokaza su neki od brojnih načina obrade podataka o ličnosti. Posao poverenika je da svim građanima, dakle i osobama koje pominjete, obezbedi da se sa podacima o ličnosti postupa u skladu sa zakonom, kao i da se obrada tih podataka vrši isključivo na način predviđen zakonom i u zakonom utvrđene svrhe, bez obzira na to da li obradu vrši biblioteka, Zavod za zdravstveno osiguranje ili BIA. Da bi poverenik to mogao da radi neophodno je da ima uvid u sve relevantne podatke, znači i ove koje ste naveli.
Osim toga, u određenim okolnostima, podaci koje spominjete ne moraju biti zanimljivi samo sa stanovišta zaštite podataka o ličnosti već mogu predstavljati i informacije od prvorazrednog javnog značaja. Zar to, govorim hipotetički, primera radi ne bi bile informacije o eventualnom masovnom nezakonitom prisluškivanju građana?
Na koji način štitite prava građana koji su pod istragom ili merama prisluškivanja i praćenja, a da pritom štitite i interes države?
Poverenik ima obavezu da štiti sve građane, pa i te koje spominjete, od nezakonite obrade njihovih podataka. Poverenik je stoga dužan da proveri i da li se te mere koje predstavljaju specifične oblike obrade podataka sprovode na zakonit način. Ako se uveri da je tako, on se, naravno, neće dalje mešati u rad istražnih organa ili organa bezbednosti, a podatke s kojim se upoznao čuvaće kao tajnu. Ako međutim proverom utvrdi da se mere preduzimaju protivno zakonu, da se dakle vrši nezakonita obrada podataka o ličnosti, narediće da s obradom prestane a prikupljeni podaci unište.
Zašto je za poverenika važno da ima dostupne informacije o zaštićenim svedocima i osobamasa prikrivenim identitetom?
S principijelnog stanovišta to je bitno jer, kao što sam rekao, mora imati pristup svim podacima potrebnim za vršenje funkcije. S praktičnog stanovišta, ta mogućnost je mnogo manje zanimljiva. Na primer, iako je poverenik, i do sada, po važećim zakonima, imao pravo pristupa svim informacijama bez ograničenja, bukvalno nijednom nije zatražio pristup podacima koje pominjete. Ne verujem da će i ubuduće. Prosto, ovlašćenja koja ima na raspolaganju ne služe mu za zadovoljavanje radoznalosti, već za vršenje funkcije. Naravno, potreba za pristup takvim podacima bi mogla biti opravdana samo u izuzetno retkim slučajevima, na primer da se osoba sa zaštićenim identitetom obrati tražeći zaštitu zbog neadekvatne obrade ili čuvanja podataka o njegovoj novoj ličnosti što je zaista malo verovatno.
Da li su ovim zakonom na bilo koji način zaštićeni insajderi?
Samo najnačelnije, deklarativno, a praktično nisu. Nažalost nisu ni tek usvojenim Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, iako je u tu svrhu Zaštitnik građana podneo kvalitetan amandman. Zaštita insajdera ostaje problem kojim ćemo morati još da se bavimo.
Zakon o tajnosti podataka bavi se i zaštitom podataka o ličnosti. Da li će podaci o ličnosti biti dobro zaštićeni ovim zakonom? Možete li nam pojasniti suštinske odredbe o tome?
Bavi se u meri u kojoj je to nužno. Međutim, kad je u pitanju zaštita podataka o ličnosti, centralno mesto pripada zakonu o zaštiti podataka o ličnosti i njegovoj primeni, s čim ima mnogo problema. Imajući u vidu višestruki značaj tog pitanja, posebno u kontekstu evropskih integracija, njemu, na državnom nivou, mora biti posvećeno mnogo više pažnje.