„Današnji skup bi trebao da bude samo prvi u nizu sličnih. Zaštita podataka o ličnosti, u skladu sa evropskim standardima, podrazumeva izvršavanje obaveza kojih mnogi nisu svesni. Ohrabrujuće je to što je skup pokazao da operatori imaju jasne predstave o mogućim problemima, ali i spremnost da idu u susret tim problemima i rešavaju ih. Mislim da sličan nivo spremnosti tek treba da obezbedimo u većini državnih organa. Treba evidentirati sve probleme, čijih realnih dimenzija još nismo svesni, i o njima otvoreno razgovarati. Naravno, elaboracija tih problema nužno podrazumeva i učešće eksperata iz državnih bezbednosnih struktura koje će, siguran sam, već na narednom skupu biti obezbeđeno.
Država je dužna da u svim oblastima, a posebno u izuzetno delikatnoj oblasti elektronskih komunikacija obezbedi rešenja koja će na pravi način odgovoriti na pitanja i rizike u diskursu koji čine – što veći kvalitet usluga, potrebe državne bezbednosti i borbe protiv kriminala, zaštita privatnosti i drugih ljudskih prava. Ovo poslednje mora biti i ostati najvažnije.
Značaj ljudskih prava za demokratsku legitimaciju društva, već sam po sebi, čini zaštitu podataka o ličnosti temom od prvorazrednog značaja. A uz to, ta tema i u kontekstu evropskih integracija, ima veliku specifičnu težinu. Nije slučajno posebnim članom SSP-a naglašena obaveza naše zemlje da svoje zakonodavstvo u ovoj oblasti uskladi sa evropskim standardima, te da ima nezavistan nadzorni organ osposobljen da u praksi obezbedi primenu tih standarda. Od kad je potpisan SSP na ovu obavezu se, posebno sa nivoa izvršne vlasti gledalo neodgovorno, gotovo potcenjivački, i ako se izuzmu neke aktivnosti Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, na državnom nivou je učinjeno jako malo. Ne treba očekivati da nam EU progleda kroz prste, docnju koja je napravljena, uz promenjen odnos, moramo i možemo nadoknaditi.“