„U vezi sa tim obraćanjima građana već sam preduzeo potrebne korake. Polazeći od pretpostavke da iza eventualnih ugrožavanja prava na zaštitu podataka o ličnosti, pre svega, stoji nedovoljno poznavanje sadržine Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, a ne loše namere, očekujem da će preduzete mere dati željene efekte.
Ipak, podsećam da poslove organizovanja i sprovođenja izbora za nacionalne savete obavlja Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i drugi zakonom određeni organi. Niko drugi ne može tim povodom vršiti obradu podataka o ličnosti, znači ni prikupljati i formirati evidenciju biračkih ili drugih spiskova lica koja se upisuju u posebne biračke spiskove, a pogotovo ne može formirati posebne „privatne“, stranačke i sl. zbirke podataka na osnovu fotokopija zahteva ili ličnih dokumenata odnosno popisa lica sa adresama, brojevima telefona i sl. A pravo da na posebno propisanom obrascu u pisanoj formi podnese zahtev za upis u poseban birački spisak pripada građaninu (samo njemu), i to ne može obavljati neko drugi umesto njega.
Preduzimanje obrade podataka o ličnosti, pogotovo naročito osetljivih podataka, bez jasnog, zakonom utvrđenog osnova ili izričitog slobodno datog pisanog pristanka lica čiji se podaci obrađuju je aktivnost koja je, po Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, zabranjena (čl. 8) i kažnjiva kao prekršaj (čl. 57), a istovremeno, po odredbama člana 146. Krivičnog zakonika RS može predstavljati i krivično delo.“