„Za poslove organizovanja i sprovođenja izbora za Nacionalne savete nadležni i odgovorni su Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i organi lokalne samouprave čiji posao je vođenje biračkih spiskova i samo su oni ovlašćeni da se bave obradom podataka o ličnosti koju formiranje posebnih biračkih spiskova podrazumeva. A samo građaninu pripada pravo da na posebno propisanom obrascu u pisanoj formi podnese zahtev za upis u poseban birački spisak, i to ne može, van zakonom predviđenih uslova, obavljati neko drugi umesto njega.
Već ranije sam, u nekoliko navrata upozoravao da je nezakonito da bilo ko drugi pod firmom pružanja pomoći, vrši obradu podataka o ličnosti i prikuplja i formira evidenciju biračkih ili drugih spiskova lica, a pogotovo da uspostavlja posebne „privatne“, stranačke i sl. zbirke podataka na osnovu fotokopija zahteva ili ličnih dokumenata odnosno popisa lica sa adresama, brojevima telefona i sl. U vezi sa indicijama da je do sličnih povreda zakona u nekim sredinama ipak došlo, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti je već preduzeo konkretne korake.
Međutim, najnovije, još uvek nepotpuno proverene informacije da je značajan broj ljudi u posebne biračke spiskove upisivan bez znanja, čak i protivno svojoj volji, svakako zaslužuju najveću moguću pažnju. Ako se pokaže da su tačne, biće to najozbiljnije, izuzetno teško kršenje ljudskih prava zajamčenih Ustavom i zakonom. Tako nešto bilo bi politički veoma štetno, jer baca senku na važnu demokratsku aktivnost kakva su svakako izbori za Nacionalne savete nacionalnih manjina. I sa moralnog stanovišta to je neodrživo, jer niko ne bi smeo da se prema građanima ponaša kao da su građani ovce u njegovoj svojini i upisuje ih ili prepisuje iz jednog registra u drugi shodno sopstvenom nahođenju.
I konačno, s pravnog stanovišta tako nešto je, po svemu sudeći, uz ostalo, ozbiljno krivično delo za koje je članom 146. Krivičnog zakonika RS zaprećena kazna do tri godine zatvora.“