Beograd, 22. novembar 2023.
U Velikoj sali Privredne komore Srbije, u sredu 22.11.2023. godine, održana je Konferencija na temu „Analiza sektorskih propisa i razrada plana za njihovo usklađivanje sa novim Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti“, u prisustvu predstavnika najviših državnih organa i drugih organa i organizacija u Republici Srbiji, predstavnika državnih organa iz regiona koji se bave zaštitom podataka o ličnosti, predstavnika civilnog društva i ostalih prisutnih.
Sanja Unković, zamenica Poverenika za oblast zaštite podataka o ličnosti, predstavila je praksu Poverenika u pomenutoj oblasti, dok su Rosana Lemut Strle iz Slovenije i Nevena Ružić, ekspertkinje za zaštitu podataka o ličnosti, predstavile publikaciju „Analiza zaštite podataka u radnim odnosima – odabrane teme“. Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, ocenio je u predgovoru publikaciji da su, pored analize trenutnog stanja, predložena i moguća rešenja koja će sigurno doprineti i ubrzati postupak donošenja plana sa usaglašavanje sektorskih propisa sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Na konferenciji su govorili i drugi učesnici, dodatno doprinoseći boljem sagledavanju problema usaglašavanja sektorskih propisa sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i doprineti odabiru i razradi plana za njihovo usklađivanje.
Konferencija je organizovana od strane Službe Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i uz projektnu podršku multidonatorskog projekta „Podrška jačanju vladavine prava u Republici Srbiji“ (EU ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE I ZA OSNOVNA PRAVA) finansiranog od strane EU i nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a za čiju implementaciju je zadužen Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).
20. novembar 2023. godine
Deco, vi danas odrastate u svetu gde tehnologija čini neizostavan deo vašeg svakodnevnog života. Internet, društvene mreže i pametni uređaji pružaju vam mnogo prednosti, poput zabave ili učenja, ali isto tako nose i rizike, posebno po pitanju privatnosti.
Naravno da nove tehnologije treba koristiti, ali treba biti oprezan i odgovoran. Vrlo često niste svesni koliko se podataka o ličnosti deli putem društvenih mreža ili igara na internetu. Uvek dobro razmislite koje ćete podatke da podelite onlajn, ili koje ćete informacije dati ili čemu sve odobriti pristup npr. prilikom otvaranja naloga na nekoj društvenoj mreži ili prilikom preuzimanja neke aplikacije ili igrice. Izbegavajte objavljivanje podataka poput imena i prezimena, adrese, telefonskog broja ili ličnih detalja koji bi mogli biti iskorišćeni u svrhe koje nikako ne želite (kao što isto zapravo ne biste rekli nepoznatoj osobi koju sretnete na ulici).
Razmislite pre objavljivanja ili deljenja fotografija ili video zapisa, i to, kako svojih, tako i vama bliskih i dragih osoba, članova porodice, drugova i drugarica i sl. Fotografije i video zapisi mogu otkriti mnogo informacija o vama (npr. lokaciju na kojoj živite, u koju školu idete, u koji park ili kafić odlazite i sl.), pa je važno da budete oprezni s njihovim deljenjem. Da li biste neku svoju fotografiju koju ste okačili na vašem nalogu na društvenoj mreži, okačili npr. u holu škole ili na bilbordu na ulici da je svi vide? A internet je mnogo širi, nije ograničen na školu, ulicu, grad…
Na vreme mislite o tome ko će sve moći da vidi vaše objave koje sadrže podatke o ličnosti, tj. da li ste obezbedili da sadržaje koje delite mogu da vide samo oni kojima ste vi to omogućili ili su dostupni širem krugu ljudi, kao i da li ste sam nalog obezbedili dovoljno jakom šifrom koja neće moći lako da se otkrije (npr. datum rođenja, ime nekog bliskog, ime kućnog ljubimca i sl.).
Takođe, da li želite da vaše šale koje razmenjujete sa drugovima, spremanje za izlazak, zabeležen trenutak u kom se glupirate sami ili sa drugovima, drugaricama... vide roditelji vaših drugova, vaši nastavnici i sl, a jednoga dana možda i neko drugi do čijeg mišljenja će vam biti jako stalo, kao i da li ćete time povrediti još nečiju privatnost i to bez njegovog pristanka.
Deljenjem informacija o sebi možete biti izloženi raznim problemima, jer može doći i do zloupotrebe vaših podataka od strane onih koji nemaju baš najbolje namere, pa i dovođenja u ozbiljnu opasnost ili izloženost komentarima zlonamernih ljudi.
Uvek imajte na umu da ono što se jednom objavi na internetu može ostati tamo zauvek. Pokušajte da shvatite da neke objave mogu da imaju dugoročne posledice na vašu budućnost.
Razgovarajte s roditeljima, starijom braćom, sestrama, ili sa nekom drugom starijom osobom iz svog okruženja u koju imate poverenja, o sigurnosti na internetu. Ponekad mogu imati korisne savete koji vam mogu pomoći.
Pogledajte i brošuru “Podaci o ličnosti su naše blago, kako ih možemo zaštititi?” koja je objavljena na internet prezentaciji (stranici) Poverenika.
Kao društvo, imamo odgovornost da obezbedimo sigurno okruženje za rast i razvoj dece. To uključuje i pravilnu zaštitu njihove privatnosti. Razvijanje svesti o važnosti zaštite privatnosti dece treba biti kontinuirani proces koji uključuje decu, roditelje, škole, tehnološke kompanije i društvo u celini.
Poverenik Milan Marinović i njegova Stručna služba žele vam srećan Svetski dan deteta.
Dana 8.11.2023. godine, u organizaciji Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i SIGMA-e, održan je okrugli sto o izazovima i potencijalnim rešenjima za pravilno funkcionisanje sistema pristupa javnim informacijama u Srbiji na kom su učestvovali predstavnici SIGMA-e, Vlade, ministarstava zdravlja, prosvete, evropskih integracija, pravde i državne uprave i lokalne samouprave, predstavnici pravosuđa i predstavnici advokatskih komora Srbije i Vojvodine.
Svi prisutni su se saglasili da u Srbiji u ovom trenutku postoji rasprostranjena zloupotreba prava na pristup informacijama od javnog značaja i da taj problem mora da bude rešen u što kraćem roku. Svi učesnici u diskusiji iz Republike Srbije su se saglasili da bi, kao jedna od mera za rešavanje navedenog problema, trebalo izvršiti izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i da je neophodno da svi nadležni organi sarađuju u rešavanju ovog problema.
4. SASTANAK INICIJATIVE 2020
12.-13. oktobar 2023, Dubrovnik
Članice Inicijative 2020, na svom 4. redovnom godišnjem sastanku održanom u Dubrovniku, 12. i 13. oktobra 2023. godine, raspravljale su o dostignutim standardima postupanja nacionalnih institucija zaduženih za pravo na pristup informacijama, otvorenim pitanjima primene prava po pojedinačnim zahtevima i o proaktivnoj objavi informacija. Poseban naglasak bio je usmeren na problem „ćutanja uprave“ i zloupotrebe prava na pristup informacijama.
Članice Inicijative 2020 izdaju
ZAJEDNIČKO SAOPŠTENjE
1. Radi osiguranja pravilne i efikasne primene prava, obveznicima zakona kojim se uređuje pravo na pristup informacijama se preporučuje puna i dosledna primena dostignutih i potvrđenih standarda nacionalnih institucija zaduženih za nadzor i zaštitu prava u ovom području.
2. „Ćutanje uprave“ derogira pravo građana na pristup informacijama od javnog značaja. U pravnom sistemu treba iznaći efikasne mehanizme sankcionisanja odgovornih lica u organima javne vlasti koji učestalo ignorišu zahteve građana.
3. Zloupotreba prava na pristup informacijama od strane nekorektnih tražilaca značajno opterećuje rad organa javne vlasti i direktno šteti ostvarivanju prava na pristup informacijama. Cilj tih zahteva nije obezbeđivanje transparentnosti, otvorenosti i kontrole vlasti, već ometanje rada organa javne vlasti ili takvi zahtevi imaju lukrativne ciljeve. Takvo postupanje je nedopustivo, izuzetno šteti pravu na pristup informacijama i pretvara ga u njegovu suprotnost.
Stoga je u nacionalnom okviru nužno pravno urediti institut zloupotrebe prava na pristup informacijama, odnosno nepoštenog korišćenja prava.
4. Sledeći sastanak Inicijative 2020 održaće se 2024. godine u Crnoj Gori.
ČLANICE INICIJATIVE 2020
Dubrovnik, 13. oktobar 2023.